Analitičari Ekonomskog instituta napominju da će gospodarski oporavak započeti kasnije i da će biti sporiji nego što se ranije očekivalo, a tako umjereni oporavak u idućoj bi godini trebao donijeti rast BDP-a od 1,6 posto.
U priopćenju u povodu objavljivanja novog broja publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly iz EIZ-a napominju kako je padom BDP u prvom tromjesečju 2010. za 2,5 posto nastavljen negativan trend u kretanju hrvatskog gospodarstva koji traje pune dvije godine.
U te je dvije godine osobna potrošnja smanjena za 14 posto, investicije za 25 posto, a izvoz za više od 10 posto, dok je s druge strane državna potrošnja povećana za oko 3 posto.
Upozoravaju da najnoviji raspoloživi podaci o stanju gospodarstva ukazuju na stagnaciju u većem dijelu realnog sektora uz nastavak negativnih trendova u građevinarstvu i na tržištu rada.
Navode da će negativna kretanja u ovoj godini biti obilježena nastavkom snažnog pada investicija, od oko 11 posto, te padom osobne potrošnje za gotovo 3 posto.
S druge strane, očekuje se povećanje ukupnog realnog izvoza roba i usluga za 6 posto i stagnacija uvoza. Vanjska trgovina trebala bi dati pozitivan doprinos rastu i pridonijeti smanjivanju deficita na tekućem računu bilance plaćanja, kao i znatnom usporavanju rasta vanjskog duga.
Rastuća nezaposlenost i smanjivanje prosječnih plaća u ovoj će godini dodatno oslabiti potrošnju stanovništva, usprkos relativno niskoj stopi inflacije, aprecijaciji kune i blagom oporavku kreditiranja.
Negativni trendovi na tržištu rada prenijet će se i u iduću godinu, koja bi ipak trebala donijeti zaokret i blagi oporavak u drugoj polovici 2011.
Fiskalni deficit će u ovoj godini biti veći od planiranog, što će zahtijevati korekciju fiskalne politike. U tom području analitičari Instituta vide brojne rizike, koji se ponajprije odnose na (ne)spremnost Vlade, ali i čitavog društva za nepopularne reformske zahvate.
Predviđaju da bi proračunski deficit mogao iznositi oko 4,5 posto BDP-a, uz dodatnu potrebu za zaduživanjem u drugoj polovici godine.
Analitičari EIZ-a navode značajne rizike i neizvjesnosti koji mogu utjecati na prognozirana kretanja. Tako se ukazuje na neriješene strukturne probleme koji utječu na pad gospodarstva u razdoblju kada većina europskih zemalja već bilježi rast. Smatraju da za strukturnu prilagodbu gospodarstva nedostaje potpora Vlade, ali i cijelog društva.
Ne vidi se spremnost za poduzimanje nepopularnih mjera, pri čemu se čini da je Vlada propustila povoljan trenutak koji se pojavio s objavom Programa gospodarskog oporavka pa će s vremenom biti sve teže provesti nužne reforme. Ukoliko one izostanu, mogu se očekivati značajni negativni učinci na ekonomske rezultate u srednjem roku, upozoravaju iz Ekonomskog instituta.
(Hina)